CroPress

WIESBADEN: Zašto i danas treba pohvala srednjovjekovnom Dubrovniku

dubrovnik
FacebookTwitterGoogle+PinterestShare

WIESBADEN Redovni susret Ogranka Matice hrvatske u Wiesbadenu (OMHW) poslužio je za diskusiju i dogovor Hrvatskim kulturnim zajednicama iz Neu-Isenburga i Wiesbadena. Hrvatska čitaonica „Edvin Bukulin“ postala je nakratko radionica u kojoj se s osvrtom na literaturu i književnu kritiku pokušalo odgovoriti na probleme današnjice. Najavljena tema: Društveni razvoj i kultura na primjeru Dubrovnika, nije bila samo dobar povod nego i sadržajni koncept koji ukazuje na potrebu društvenoga rada. Ivan Petrović , autor literarnoga priloga najavio je u svom tekstu za Riječ broj 51 : S pravom će se čitatelj … upitati što ima naša udruga i djelovanje u Hrvatskom kulturnom društvu s nekadašnjom Dubrovačkom Republikom? Može li nam ona i danas poslužiti kao uzor korisnog društvenog rada? Stari nam Dubrovčani svojim nekadašnjim sposobnostima, povezivanjima i stvaranjem Republike – kao okvirne zajednice – sa sigurnošću mogu i danas poslužiti kao uzor uspješnog i učinkovitoga društvenog rada. 

 Prema Petroviću, naglasio je Ivica Košak , predsjednik OMHW, Dubrovačka Republika bila je skup dobro organiziranih ljudi u izgradnji svojih interesa i u očuvanju slobode. Smisaostatutarnih knjiga iz 1272. godine nije se do danas izgubio. Statut je obuhvaćao regulativu za upravljanje Gradom, a njegovo težište su bile zakonske odredbe koje su usklađivale društveni život i rad. Primjena Statuta nije toliko ležala u autoritetu gradskog poglavarstva koliko u relativnom blagostanju građana. Uz zadovoljenje osnovnih potreba Dubrovčani su mogliodvojiti snagu i razviti zamašni kulturni život. Tako je 1551. godine u Gradskoj vijećnici održana premijera komediografa Marina Držića„ Dundo Maroje“. Ovaj izvrstan primjer političke satire govori o visokom stupnju, ne samo građanske slobode, nego i samosvijestikulturnih radnika. Posebice se to odrazilo u literaturi, književnim i dramskim djelima.Dubrovnik i njegova Republika bez podrške njenih udruga i ustanova ne bi postigao onaj stupanj visoke civilizacije, a čiji su učinci vidljivi i djelotvorni još i danas.

Gospodin Heinrich Schmidt, predstavnik uprave kulturne zajednice iz Neu-Isenburga, naglasio je potrebu komunikacije i diskusije, pa i rasprave u hrvatskom društvu kako bi se premostile podjele, te pristupilo sadržajnom formiranju zajednica.

-Iako je komunikacija našeg doba s tehničkog stanovišta puno lakša i pojednostavljena, ona za razliku srednjovjekovnih knjiga, poslanica, pjesmica/epigrama i govora, ostaje egocentrična. Putem novih medija, je utjecaj na javno mnijenje lakši i manipulativniji, ali zato ne i bolji. – rekao je Schmidt i time naglasio važnost poruke koju je napisao davne 1440. godine Filip Diversis.

Janika Ernst iz uprave radne grupe Kultura kao životni oslonac Kultur für Lebenshilfe, navela je kako – težište rada udruge treba biti blisko vezano sa stvarnošću, a i s humanističkim konceptom zajednice. U primjeru organiziranog izleta u Dubrovnik, u proljeće 2017. godine vidimo ne samo potrebu, rekla je Ernst, nego i rješavanje konkretnih problema. S provedbom projekta Kultura kao životni oslonac ostvario se za članove i prijatelje HKZ- OMH-Wi jedan primjer dobre prakse za očuvanje i sticanje dobre psihofizičke kondicije, te pokazalo kako učestvovanju u kulturnom radu ne završava s konzumnom dobrog i lijepog.

 tekst : Ivica Košak; foto: screnshot you tube

facebooktwittergoogle_plusredditpinterestlinkedinmailby feather

Hrvatski Online Blog

www.CroPress.com

E-mail: info@cropress.com

Copyright © CroPress 2004-2017 All Rights Reserved

To Top