CroPress

Fra Petar Klapež: Nitko tko dođe na Veliku Gospu u Sinj ne može ostati ravnodušan

fra Petar Klapez
FacebookTwitterGoogle+PinterestShare

Neposredno prije velike, 300. obljetnice čudesne Gospine pobjede nad Turcima u Sinju, donosimo razgovor s fra Petrom Klapežom, gvardijanom Franjevačkog samostana i upraviteljem svetišta Gospe Sinjske. Što dolazak kardinala Bozanića na proslavu u Sinj za njega predstavlja, koji je povijesni kontekst proslave i otkuda tolika privrženost Mariji među hrvatskim vjerničkim narodom, samo su neke od teme o kojima fra Petar govori.

 Pred nama je proslava 300. obljetnice svetišta Gospe Sinjske u Sinju. Kako se osjećate neposredno prije tog velikog događaja za Crkvu u Hrvatskoj?

Svi mi Sinjani, koji smo rodom iz tog dijela lijepe naše Domovine Cetinskog Kraja, posebno smo ponosni što nam je sam Bog podario našu nebesku Majku koju u našoj Domovini posebno od te slavne pobjede častimo pod nazivom Čudotvorna Gospa Sinjska. Već tristo godina Sinj i Cetinski kraj ponosi se tim Božjim darom. U jubilarnoj 300. godini te čudesne Gospine pobjede nad Turcima Gospa nas još više unosi u otajstvo našega života. Stavlja nas u ozračje proslave u kojoj nam Blažena Djevica svijetli kao najljepši plod ljudske suradnje s Bogom. To je plod Božje ljubavi i ljudske nesebičnosti u pouzdanju, objavljujući što je Bog pripravio onima koji ga ljube.

Papa Franjo imenovao je kardinala Josipa Bozanića, nadbiskupa zagrebačkog svojim posebnim izaslanikom na svečanoj proslavi. Što njegov dolazak u Sinj znači za Vas, Vaše vjernike i mjesnu Crkvu?

Svi mi franjevci provincije Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu posebno se radujemo što smo dionici velikog, tristoljetnog jubileja za koji smo se već nekoliko godina pripremali. Uvijek smo sretni kad naše Svetište posjete crkveni velikodostojnici. Već tradicionalno, svake godine svečano euharistijsko slavlje Velike Gospe u Sinju predvodi naš splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić.

U značajnim jubilejima našega Svetišta, s dopuštenjem našega nadbiskupa, slavlja su predvodili naši hrvatski kardinali: blaženik Alojzije Stepinac, Franjo šeper i Franjo Kuharić, te zadarski nadbiskup i predsjednik HBK Želimir Puljić. Zato se i u ovom 300. jubileju posebno radujemo prvaku Crkve u Hrvata uzoritom kardinalu Josipu Bozaniću. Tim više što ga je sveti otac papa Franjo imenovao svojim osobnim izaslanikom za ovaj veliki jubilej našega Svetišta za što smo papi Franji i kardinalu Josipu posebno zahvalni.

 Slika Čudotvorne Gospe Sinjske može se ubrojiti među ljepše slike što ih je stvorila kršćanska umjetnost. O tome tko ju je naslikao i kako je došla u Sinj postoje razne priče. Koja od njih najbolje odgovara istini?

Slika Čudotvorne Gospe Sinjske doista, kao što ste rekli, može se ubrojiti među ljepše slike što ih je stvorila kršćanska umjetnost. Naslikao ju je nepoznati slikar – venecijanska škola  na platnu. Duga je 58 cm, a široka 44 cm. Slika ne prikazuje cijeli lik Majke Božje, nego samo poprsje koje izlazi iz tamne pozadine slike. Dobro je sačuvana, iako je na više mjesta prelomljena. Ti su prijelomi vjerojatno nastali dok su fratri nosili sliku u torbi za bježanja iz Rame. Ta se slika može ubrojiti među naše „Gospe selice”, koje je narod nosio sa sobom sjedinjujući s Marijom svoju, često gorku sudbinu.

Što se to dogodilo 1715. godine u Sinju? Točnije, što se obilježava na Veliku Gospu svake godine u sinjskom svetištu?  

Slika Gospe Sinske najprije se slavila u Rami pod nazivom Gospa od Milosti. Godine 1687. fratri ramskog samostana s vjernim pukom pred turskim osvajačem bježe i nastanjuju se u plodni cetinski kraj te u Sinju grade novi samostan i Crkvu. Crkva je bila sagrađena 1712., a već 1715. ogromna turska vojska s oko 76 000 vojnika osvaja Cetinsku krajinu i Sinj. No u noći uoči blagdana Uznesenja BDM na Nebo 15. kolovoza 1715., Gospa se pojavljuje na zidinama grada Sinja.

Uplašena turska vojska vidjevši bijelu Gospođu na zidinama grada Sinja te noći bezglavo bježi i već u podne na taj dan više nijednog turskog vojnika nije bilo u Cetinskom kraju i nikad se više nisu vratili. Od te čudesne Gospine pobjede pod Sinjem slika Majke od Milosti časti se pod nazivom Čudotvorna Gospa Sinjska.

 Prema nekim procjenama, svetište u Sinju svake godine oko Velike Gospe posjeti oko 200.000 vjernika. Što je s ostatkom godine? Otkuda sve hodočasnici dolaze, kakve im sadržaje nudite i kakvi su njihovi dojmovi?

Čudesna Gospina obrana Sinja 1715. godine dogodila se upravo na svetkovinu Velike Gospe. Kako se ta svetkovina intenzivno slavila i prije i poslije, njezina proslava u Sinju uvijek je bila prigoda da se osvježe povijesna pamćenja. To je davalo snažno obilježje samoj tradiciji hodočašća Gospi Sinjskoj. To je na svoj način odredilo i vremenski okvir hodočašća. Najveći broj hodočasnika dolazilo je i još uvijek dolazi u Sinj upravo o svetkovini Velike Gospe. Velika skupina hodočasnika pješaka dolazi u nedjelju prije Velike Gospe u organizaciji Splitsko-makarske nadbiskupije. To je hodočašće poznato kao tradicionalno hodočašće mladih (gotovo 30 godina). Oni se večer prije okupljaju u Svetištu Gospe od Otoka u Solinu, slave sakramente ispovijedi i euharistije, a potom noću hodočaste u Sinj. Isti dan dolaze hodočasnici i s drugih strana Hrvatske te Bosne i Hercegovine. O svetkovini Velike Gospe, što znači tijekom devetnice i tjedan dana poslije same Svetkovine, prema slobodnim procjenama u Svetište dođe oko 200.000 hodočasnika.

izvor tekst i foto: Zagrebačka nadbiskupija

facebooktwittergoogle_plusredditpinterestlinkedinmailby feather

Hrvatski Online Blog

www.CroPress.com

E-mail: info@cropress.com

Copyright © CroPress 2004-2017 All Rights Reserved

To Top